Intervju s doktorom Stanislavom Feldmanom

Kad je u pitanju liječenje psihičkih bolesti koje nastaju kao rezultat muško-ženskih odnosa, doktor Stanislav Feldman nedvojbeno je čovjek s bogatim iskustvom. Ovaj ugledni psihijatar i neurolog bavio se čitav niz godina psihoterapijom ljudi s problemima u ljubavnim vezama, kako u Hrvatskoj tako i u Švicarskoj.

Široj hrvatskoj javnosti Feldman je postao poznat tek nakon što je u mirovini napisao izvrsnu knjigu ''Ljubav na drugi pogled'', u kojoj objašnjava razliku između ljubavi, zaljubljenosti i seksualne želje te analizira zablude u koje današnji ljudi redovito upadaju u vezama.

Feldman definira pravu ljubav kao nesebičnu, koja ne traži ništa zauzvrat, dok je zaljubljenost posesivna, a iza nje stoji nesigurnost i želja za dokazivanjem vlastite vrijednosti sebi i drugim ljudima. Veza koja se bazira na zaljubljenosti osuđena je na propast, tvrdi Feldman, koji također oštro kritizira ljubomoru i idealiziranje partnera, a uzrok krivom poimanju ljubavi i svim zabludama u koje ljudi upadaju vidi u patrijarhalnom odgoju, i pravilima koja su nam nametnuta iako nemaju veze sa zdravim razumom.

Nema sumnje, bez obzira koliko indoktrinirani bili, razgovor s doktorom Feldmanom definitivno može pomoći čovjeku da konačno otvori oči...



Ima li istine u Freudovoj tvrdnji da je seksualnost najčešći uzrok psihičkih poremećaja kod ljudi?
Donekle. Viktorijansko doba u kojem je Freud živio bilo je prepuno seksualnog licemjerja. Kao rezultat toga većina pacijenata koji su kod njega dolazili imali su problema povezanih sa seksom, zbog čega je on i stvorio tu svoju teoriju po kojoj se iza svakog neurološkog ili psihičkog problema nalaze seksualni problemi. U svoje doba možda je Freud imao pravo, međutim, danas znamo da seks nije uvijek uzrok psihičkih problema.

Koji su najčešći ljubavni problemi s kojima ste se susretali u svojoj liječničkoj praksi?
To su uvijek bili problemi u ljubavnoj vezi, koji nastaju zbog neispunjenih očekivanja. Kad se čovjek zaljubi onda očekuje da će ga to učiniti sretnim, a najobičnija iskustva nam pokazuju da to nije uvijek tako. Dapače, mogu reći da je rjeđe tako.

Može li dobar psihijatar svojim savjetima doista pomoći osobi koja ima ljubavnih problema? Preporučate li odlazak psihijatru u tim situacijama?
Svakako. Dobar psihijatar može sigurno pomoći, pogotovo ako pokuša pacijentu objasniti što je ljubav. Mi nažalost vrlo često zamjenjujemo i zaljubljenost i seksualnu želju s ljubavlju, a to su tri različite stvari.

Koja je razlika između ljubavi i zaljubljenosti?
Ukratko rečeno: zaljubljen čovjek očekuje da ga ta njegova veza učini sretnim, a čovjek koji voli želi usrećiti partnera. Valja naglasiti, kad je ljubav u pitanju nama je sreća partnera važna bez obzira na to da li nas ta osoba suportnog spola želi u vezi ili ne. Ljubav je u prvom redu nesebična. Imate jednu divnu scenu u filmu Casablanca, u kojoj Humphrey Bogard kaže Ingrid Bergman, kada shvati da ona voli drugog čvojeka: ''Nama ostaje naš Pariz''. Dakle, njemu ostaje ono vrijeme u kojem je bio sretan, a on je istovremeno i sretan što je ona sada sretna, bez obzira što je s drugim. To je prava ljubav.

U svojoj knjizi ste napisali da ''voljeti može samo zreo i ostvaren čovjek''. Možete li nam to objasniti?
Zreo čovjek je onaj koji nema potrebe tražiti potvrdu svoje vrijednosti od drugih ljudi te se ne stidi svojih mana jer zna da ne postoje savršeni ljudi. Ne postoji čovjek koji nema neki nedostatak. Ako to prihvatimo i kad znamo da smo unatoč tome vrijedni ljudi, onda smo zreli ljudi. Nezreo čovjek nema taj osjećaj. On mora dobiti potvrdu od drugih. U zaljubljenosti se nezrelost jasno vidi: vidi se kako se nezreli čovjek mora prikazati idealnim, uz nezaobilazno idealiziranje partnerice, jer ipak mora i sebi opravdati zašto se toliko muči da bi ju osvojio.

Je li zaljubljenost zbilja ''prolazna maloumnost'' i ''kratkotrajna poremećenost uma'', kako tvrdi Ortega y Gasset, kojeg ste citirali u knjizi?
To je istina. Čitav taj proces pretvaranja i idealiziranja partnera je sumanuto stanje, koje nema nikakve veze s realnošću. Treba uvijek gledati i na pozadinu naših očekivanja od zaljubljenosti. Zaljubljenost nastaje pod utjecajem nesvjesnih očekivanja koja mi želimo da nam budu ostvarena u životu i koja sada projiciramo na tu osobu jer smo uvjereni da je to ona prava, koja će nam donijeti ljubavnu sreću. Naravno, da bi to opravdali moramo tu dotičnu osobu idealizirati, moramo ju vidjeti u najboljem svjetlu, a istovremeno se i mi predstavljamo u najboljem mogućem svjetlu. Znači, s obe strane se zapravo nalazi jedna pogrešna slika. Mi svjesno varamo partnera, a obrnuto vidimo iskrivljenu sliku partnera. Kad jednog dana budemo sigurni da imamo tu partnericu, onda prestaje potreba za pretvaranjem, padaju maske kao na maskenbalu u ponoć, i tada imamo dvije osobe koje se uopće ne poznaju, što naravno dovodi do velikog razočaranja.

Međutim, taktika zavaravanja iliti glumljenje nečeg što nisi da bi privukao željenu partnericu ustaljena je praksa među ljudima u fazi upoznavanja. Može li iz toga proizaći sretna veza?
Ne. Sretna veza ne može nikada biti između dvije osobe koje jedna drugoj lažu. Ako partnerica mene ne vidi kakav jesam, a ja ne vidim nju, onda na koncu mi smo potpuni stranci, a potpuni stranci teško mogu biti sretni skupa.

Koliko treba vremena da padnu krinke, po vašem mišljenju?
Teško je reći. Narodna mudrost kaže da nakon 7 godina padaju maske, ali ja mislim da je to individualno. Uvijek netko pogriješi. Ne možete se vi lažno prikazivati ženi s kojom se u javnosti pojavljujete. Uvijek će neki prijatelj ili znanac nešto reći što će vas odati.

Mnogi ljudi si jednostavno ne mogu pomoći, kao da su zaljubljivi po prirodi. Je li to neki psihički poremećaj? Kako obuzdati vlastitu zaljubljivost?
To je psihološki problem, koji između ostalog ovisi i o odgoju. Ako dijete iz bilo kojeg razloga ima osjećaj da nije dovoljno voljeno, onda će nastojati svim mogućim sredstvima zadobiti ljubav roditelja, a kad odraste nastojat će to dobiti od osoba suprotnog spola. To je jedan od faktora koji dovodi do potrebe da se zaljubimo, da dotičnog partnera pokušamo posjedovati, pridobiti ga za sebe. Zaljubljenost je jedna vrsta posesivnosti i nadoknađivanja nečeg što je nedostajalo u djetinjstvu.



Zašto se današnji ljudi toliko boje samoće?
Ne boje se samoće, boje se ne imati partnera. To su dvije različite stvari. Živimo u patrijarhatu, a jedan od patrijarhalnih zakona koje učimo u djetinjstvu kaže da je smisao našeg života naći nekog partnera, osvojiti ga i imati s njim brak i djecu. Ako to ne ostvarimo, u našoj podsvijesti se javlja osjećaj krivnje, osjećaj da smo zakazali u životu, i to čak neovisno o uspjehu na profesionalnom polju. Taj osjećaj je jedan dio onoga što dovodi do psihičke bolesti koja se zove depresija. Nažalost, od malih nogu nas uče pravila koja se tijekom života pokazuju netočna, i to je onda uzrok raznoraznih psihičkih problema, ili možda bolje rečeno, socijalnih problema.

Zbog čega nije dobro birati partnera isključivo na temelju vanjskog izgleda?
Fizički izgled ne traje jako dugo i onda na koncu ostanu dvije ''gole'' osobe koje se zapravo međusobno ni ne poznaju.

Moja bivša cura mi je jednom prilikom rekla: ''sve rjeđe se seksamo, to znači da ti mene više ne voliš!'' Zašto većina ljudi povezuje ljubav sa seksualnošću?
Zato jer su naučili da je to jedno te isto. Makar mi svi iz iskustva znamo da možemo imati normalne i zadovoljavajuće seksualne odnose bez da tu osobu volimo, no mnogi to ipak u većini slučaja povezuju: bez ljubavi nema seksa, bez seksa nema ljubavi. To je jedan nonsense, nešto što svakodnevno iskustvo pokazuje da je netočno.

Koliko su mediji kumovali toj povezanosti?
Ne mogu reći da su oni uzrok toga, nego taj patrijarhalni odgoj, koji je uvijek tu negdje nama u glavi i često djeluje i protiv zdravog razuma. Mediji održavaju sliku onoga što javnost želi čuti i čitati. Oni samo podržavaju tu sliku, a ono što je pravi uzrok je odgoj, koji nas je doveo u tu situaciju, taj konflikt između indoktrinacije i zdravog razuma.

Je li ljubomora negativna pojava?
Ljubomoran može biti samo čovjek koji od osobe koju navodno voli očekuje da u svakoj situaciji bude onakva kakvom je on želi vidjeti, a to sa ljubavi nema nikakve veze, to ima veze s posesivnosti, egoizmom. Jer ako bi to bila definicija ljubavi, onda se ja pitam koja je definicija egoizma.

Jesu li istinska ljubav i prijateljstvo bliski?
Jesu. Postoji možda samo kvantitativna razlika. Jedan njemački pjesnik iz 18. stoljeća napisao je za ljubav i prijateljstvo da su to ''dvije biljke na istom korijenu, samo što jedna na sebi ima par cvjetova više''. Mislim da je to prekrasna definicija. Ljudi koji stvarno vole znaju točno razlikovati prijateljstvo i ljubav. Naravno, onaj koji ima krive predodžbe o ljubavi to ne može razlikovati.

Napisali ste u knjizi: ''za ljubavnu sreću najveće izglede imaju parovi koju potječu iz jednake socijalne i kulturne sredine, a imaju različite psihičke karakterne osobine.'' Je li to zbilja tajna ljubavnog uspjeha ili tek pravilo koje ima mnogo iznimki?
U većini slučajeva se može reći da je jako bitno da su ljudi iz istog socijalnog miljea, jer onda ima manje nesporazuma. Međutim, kao i svako drugo pravilo, i ovo naravno ima iznimaka, i to podosta.

Jesu li među vašim pacijentima s ljubavnim problemima prevladavali muškarci ili žene?
Kod mene su prevladavale žene, ali to ne znači da kod nekih drugih psihijatara nisu prevladavali muškarci. Tu postoji jedna ravnoteža, jer svi smo mi, muškarci i žene, žrtve pogrešnog gledanja na ljubav i očekivanja od ljubavne veze.

Prema vašem mišljenju, koliko ljudi je doživjelo pravu ljubav u životu?
Ne mnogo. Ne mnogo. Poneki su je pak doživjeli s prekidima, jer na momente ipak prodre patrijarhalna indokrinacija, ta potreba da moraš posjedovati partnera, vladati s njim, prisiliti ga da bude onakav kakvim ga ti želiš da bude.

Vaša knjiga ''Ljubav na drugi pogled'' je iznimna, ali u Hrvatskoj vrlo rijetka. Zašto se ljudi boje pisati o ljubavi?
Možda upravo zato što ne znaju što je ljubav.

13.12.2008. u 09:36 • KomentirajPogledaj komentare (11) Print#

<< Arhiva >>


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Kontakt adresa

Prijedloge, pitanja, savjete, kritike, pohvale i uvrede šaljite na email adresu ivan.jankovic@novatv.hr

Izdvojeno

Intervjui
- O seksualnosti, s profesorom Aleksandrom Štulhoferom
- O emancipaciji, sa Sanjom Sarnavkom iz udruge B.a.B.e
- O ljubavi i zaljubljenosti, s doktorom Stanislavom Feldmanom

Praktični savjeti
- Savršena mjesta za intimne dodire na Jarunu
- Kamo ju odvesti na prvom spoju?
- Idealne za vježbu
- Gdje uletiti usred bijela dana?
- Kako znati da se curi ne sviđaš?
- Tvoj govor tijela
- Kako doći do prvog poljupca?

Kolumne
- Jesmo li nasjeli?
- Vrline uspješnih zavodnika
- Biti Dudek, ljubavni gubitnik
- Ishod tvoje misije
- Drskost! Drskost!! Drskost!!!
- Nepotrebne muške predrasude
- Kako ostati smiren?
- Otrov koji nas truje iznutra
- Preživjeti odbijanje i krenuti dalje
- Zadovoljiti se ''minornim''
- Ništa bez društvenosti
- Ljubav bez seksa?
- Vrste uleta
- Plesna čarolija
- Alibi igra
- Je li njezino NE uvijek kraj?
- Suzbiti svoje ''slabe točke''
- Na brzinu ili polako?
- Kobno kompliciranje
- Pobijediti vlastitu nezanimljivost
- Bariteljska zanimanja
- Velike brojke
- Ovca ili buntovnik?
- Ćelavost
- Auto i stan
- Njezine prijateljice
- Uloga dopinga u ljubavnom životu
- Kud nas vodi idealiziranje?
- Najveće zablude o mž odnosima
- Ugled
- Samostalno ili momčadski?
- Tajnovitost kao vrlina
- Igra ''Zbari tuđe!''
- Biti osvajač, i dalje muška uloga
- Izazvati njezinu ljubomoru
- Kujizam

Blic test
- 1. dio
- 2. dio
- 3. dio
- 4. dio
- 5. dio
- 6. dio
- 7. dio
- 8. dio

Specijali
- U napadu na šoping centar
- Poklon za mrzitelje
- Povijest natjecateljskog zavođenja
- Zvijezde protiv Legendi Lige

Arhiva
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (8)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (8)
Prosinac 2008 (8)
Studeni 2008 (9)
Listopad 2008 (10)
Rujan 2008 (9)
Kolovoz 2008 (4)